segunda-feira, 25 de julho de 2011

Timor-Leste/CURRICULUM VITAE DR. MARI ALKATIRI NIAN

25 julho 2011/Fretilin Media http://fretilinmedia.blogspot.com/

EKIPA SUSESU LU OLO – MARI ALKATIRI

“HAMETIN FRETILIN. HAMETIN DEMOKRASIA”



SE MAK DR.
MARI ALKATIRI?

Eis Primeiru Ministru Timor-Leste nian, Dr. Mari Alkatiri moris iha 26 Novembro 1949 iha Dili. Nia moris iha familia bot, ho maun alin hamutuk nain 10.

Nia kaben ho Sra Marina Ribeiro Alkatiri no sira iha oan tolu, Nurima, Lukeno no Solok, no nia iha be’e oan feto rua, Kaiya no Kyanah.

Nia remata nia estudus primarios no secundarios iha Dili. Iha 1970 nia remata nia estudos iha Escola Angolana Geografia nian. Depois nia remata nia estudus iha Direitu Constitucional no Internacional iha Univresidade Eduardo Mondlane iha Maputo, Mocambique. Nia Licensiado iha Direito Consitucional no Internacional Pravidau no Publico, no servisu nudar consultor Juridiku Senior iha gabinete Advogacia ida iha Maputo entre 1992-1998.

Iha 1995-1998 nia servisu mos nudar consultor kona ba Direitu Internacional Publiku no Direitu Consitucional ba Parlamentu Mocambicano. Nia hahu nia mestradu iha “Direitu Tradisional iha Timor-Leste no nia relasaun ho Lei Formal” maibe nia la konsegue remata tamba nia fila fali mai Timor-Leste iha 13 Outubru 1999.

Mari Alkatiri sempre fiar katak Justisa mak bot liu no loron ruma povo Maubere sei manan nia Luta ba Ukun Rasik Aan tamba luta ida neebe justu, no nia devota nia moris tomak hodi defende direitu nia povo nian. Durante tempo resistensia nia halau diplomacia no dialogo ho liders iha comunidade internasional, inklui grupos neebe bele halo lobby ba Nasoens Unidas molok mundu hahu fo atensaun fila fali ba Luta Timor-Leste nia Luta ba Ukun Rasik Aan. Nudar advogado nia usa efetivamente nia matenek no experiensia hodi contribui ba FRETILIN nia ideologia no objectivus, atu halau defesa Povo Timor-Leste nia direitu iha terus laran tamba invasaun no okupasaun illegal, hodi nunee ONU tenke preokupa nafatin ba situasaun Timor-Leste nian.

Molok Dr Mari Alkatiri ba estuda iha Angola, nia hahu ona nia actividade Luta ba Independensia iha Janeiru 1970 bainhira nia halo parte formasaun grupo clandestino Timor Oan nian ho naran “Movimento ba Libertasaun Timor-Leste.” Nia deit mak sei moris husi grupo ida nee.

Depois de Revolusaun iha Portugal iha 25 Abril 1974, nia fila fali mai Timor-Leste, no iha tempo liberade politika no social neebe mosu depois de Revolusaun iha Portugal, nia sai co-fundador ba partidu politiku foun ASDT (Assosiasaun Social Democrata de Timorense), no nia hetan nomeasaun nudar Adjunto Secretario Geral ASDT nian.

Bainhira ASDT transforma ba FRETILIN iha 11 Setembru 1974, nia mos sai membru fundador FRETILIN nian, no mos sai membru Comite Central no Adjuntu Secretario ba Assuntos Internacionais FRETILIN nian. Iha Outubro 1975 CCF elege nia nudar Commissario Politiku Nacional.

Bainhira Forsas Armadas Indonesia nian hahu tama iha fronteira iha 1975, FRETILIN desidi forma “Forsas Armadas de Libertasaun Nacional de Timor-Leste” FALINTIL iha loron 20 Agosto 1975, neebe Dr. Alkatiri sai co-organizador. Husi grupo organizador nee iha ema deit mak sei moris ho nia.

Molok invasaun Indonesia Dr. Mari hetan nomeasaun husi FRETILIN atu partisipa iha campanha atu mobiliza comunidade internasional atu hapara invasaun Indonesia. Nia visita nasaun balun iha Afrika hodi buka apoiu. Bainhira nia fila fali mai Timor-Leste iha 23 Novembru 1975, nia hetan nomeasaun nudar Presidenti Commissaun neebe iha knaar atu hakerek Constituisaun Timor-Leste nian atu prepara ba Deklarasaun Independensia.

Iha 28 Novembro 1975, FRETILIN deklara Independencia no proklama Republika Demokratika Timor-Leste nian. Dr Alkatiri hetan nomeasaun nudar Ministro Senior no Plenipotenciario ba Assuntos Politikus.

Tamba forsas Indonesia nian tama tiha ona iha fronteira, no invasaun besik ona, Vice Presidenti no Primeiru Ministro Timor-Leste nian, Nicolau Lobato husu Comite Central FRETILIN nian atu haruka delegasaun ida ba liur hodi mobiliza comunidade internacional no buka dalan atu hapara invasaun. Dr Alkatiri membru ida iha delegasaun ida nee nia laran, no iha loron 4 Dezembru 1975 (loron 3 molok invasaun) delegasaun nee sai ba liur. Nia hela iha Mocambique nudar Chefe Departamento Externo FRETILIN nian to’o 1999.

Iha Dezembru 1975 Dr Alkatiri nudar Chefe Delegasaun Externa FRETILIN nian ba halau servisu lobby Conselho Seguransa Nasoens Unidas nian, neebe aprova resolusaun hodi condena Indonesia nia invasaun ba Timor-Leste.

Iha 1977 Dr Alkatiri hetan nomeasaun nudar Ministro Relasoens Externas governo Republika Demokratika Timor-Leste nian iha liur. Husi 1975 to’o 1982 Dr Alkatiri atende reuniaun hotu Kuarta Komissuan Nasoens Unidas nian neebe preokupa ho prosesu deskolonizasaun iha rain balun iha mundu, hanesan mos Timor-Leste.

Iha 1982-1983 Dr Mari mak partisipa no servisu makas iha prosesu hotu iha Assembleia Geral Nasoens Unidas nian neebe resulta iha “Resolusaun 37/30 de 23 de Novembro de 1982” neebe husu Secretariu Geral ONU atu halau “consultas” ho partes hotu atu bele hetan solusaun ba caso Timor-Leste nian. Iha 1983 ba oin nia partisipa no servisu tuir iha reunioens hotu Komissaun Direitus Humanus ONU nian neebe diskuti caso Timor-Leste. Iha 1985 nia halo diplomacia ho Movimentu Naun Alinhado no atende eventus internacionais barak hodi foti kestaun Timor-Leste nian.

Iha tinan 1990 ba oin nia envolve iha prosesu conversas trilateral entre ONU, Indonesia no Portugal, no mos tuir mai iha prosesu dialogo neebe hahu iha 1995 naran “Um Timor-Leste Abrangente” neebe ONU mak patriosina no halo mediasaun.

Iha 1994 Dr. mari hetan nomeasaun nudar membru ba Comissaun Frente Diplomatica nian, neebe composto husi membro nain hat.

Iha Abril 1998 Dr Mari hetan eleisaun nudar membro Comissaun ba Politika Nasional CNRT nian iha “Covensaun Nasional Timorense iha Diaspora” neebe harii CNRT.

Iha Agosto 1999, Dr Mari Alkatiri hetan nomeasaun husi Presidenti CNRT nian, Xanana Gusmao, atu kaer responsabilidade ba assuntus kona ba Tasi Timor, no nia lori naran resistensia tomak nian iha prosesu ida nee.

Depois de votasaun iha 1999 Presidenti CNRT nafatin fo knaar ba nia atu halau negosiasaun ba Tasi Timor no ida nee mak resulta iha akordu historiku neebe fo ba Timor-Leste 90 persentu no Australia 10 persentu direitu kona ba osan mina rai husi zona exclusiva Tasi Timor nian.

Nia hatutan nia servisu importante ida nee bainhira iha primeiru governu constitusional nia mak lidera prosesu hodi elabora leis kona ba fundu mina rai no leis explorasaun mina rai neebe fo independensia finanseira no soberana ba Timor-Leste. Iha mos akordu kona ba Greater Sunrise neebe negosia iha nia tempo nudar governante, iha tinan 2004-6.

Iha Setembru 2001 nia hetan nomeasaun nudar Ministru Chefe no Ministru Ekonomia no Desenvolvimentu iha Segundo Governu Transitoriu no banihira Restaurasaun Independensia realisa iha 20 Maio 2002 nia hetan nomeasaun nudar Primeiru Ministru no Ministru Economia no Desenvolvimentu.

Nudar Presidenti Meza Commissaun Nasional ba Desenvolvimentu nia mak dirigi elaborasaun Planu Desenvolvimentu Nasional.

Governasaun neebe Mari Alkatiri lidera nudar Primeiru Ministru rekonhesidu nudar governasaun ho responsabilidade fiscal no ho susesu, maske orsamentu kiik, konsegue halo buat barak. Nia rekonhesidu nudar governante neebe konsegue resiste husik Timor-Leste tama ba tusan ba rain seluk ka instituisaun seluk liu husi dividas publikas.

Mekanismu Fundu Mina Rai neebe governu FRETILIN neebe nia lidera harii, hetan rekonhesimentu to’o ohin loron nudar transparente, porgressivu no sustentavel liu hotu.

Ohin loron Timor-Leste tama iha EITI, Inisiativa Transparensia iha Industria Extrativas, tamba servisu neebe governu neebe nia lidera konsegue halo bainhira hakerek no FRETILIN iha parlamentu aprova leis neebe fo importansia bot tebes ba prinsipius transparensia no sustentabilidade.

Dr Mari Alkatiri hetan rekonhesimentu husi komunidade internasional nudar governante neebe harii sistema governasaun neebe transparente no etiku liu desde Timor-Leste hetan restaurasaun independensia.

Hamutuk ho Presidenti Partidu FRETILIN Lu Olo, sira rekonhesidu nudar forsa construtiva no positiva neebe konsegue lidera FRETILIN neebe partidu bot liu hotu hodi halo opozisaun de facto (tamba no maske la rekonhese governasaun nudar consitusional) tuir prinsipius demokratiku, tuir constituisaun no lei no rejeita totalmente violensia nudar dalan hodi halo opozisaun ba governu de facto nia ukun.

BA INFORMASAUN DETALHADU KA SELUK TAN CONTACTA HO JOSE TEIXEIRA, COORDENADOR MEDIA: Telemovel: +670 728 7080 Email: jose.fern.teixeira@gmail.com

fretilin.media@gmail.com


Nenhum comentário: