quarta-feira, 13 de julho de 2011

Timor-Leste/BANCADA FRETILIN REJEITA PROSESU ATU TAU KARIMBU DEIT BA SR XANANA NIA PLANU ESTRATEGIKU DESENVOVLIMENTU



12 July 2011/Fretilin Media http://fretilinmedia.blogspot.com


BANCADA FRETILIN REJEITA PROSESU ATU TAU KARIMBU DEIT BA SR XANANA NIA PLANU ESTRATEGIKU DESENVOVLIMENTU; PARLAMENTU NASIONAL NUDAR POVO NIA REPRESENTANTE TENKE ANALISA PLANU

DEKLARASAUN HUSI CHEFE BANCADA FRETILIN
DEPUTADO ANICETO GUTERRES


DISKUSSAUN PLANU ESTRATEGIKU DESENVOLVIMENTU NASIONAL


11 Julhu 2011

Iha tinan 2007 bainhira ita hotu halibur iha uma fukun ida nee ita foin rona katak governu de facto ida nee sei halo actualizasaun ba Planu Desenvolvimentu Nasional neebe halo konsulta publika nasional naruk iha tinan 2001-2002 neebe rona ema liu ruhun tolunulu resin. Besik tinan haat liu ona mak ita foin hare dokumentu ida ho naran Planu Estrategiku Desenvolvimentu Nasional iha semana liu ba.

Molok deputados sira hetan dokumentu nee, ita hotu bele asesu deit esbosu ida, neebe hakerek ho lian Ingles.

Dokumentu nee lori tinan haat, custa osan liu dollar Amerikanu jutah tolu virgula tolu neebe usa selu konsultante privadu husi Indonesia, maibe deputados sira hetan versaun final semana ida deit atu bele halo revisaun.

La iha ema ida neebe duvida katak ita nudar povo no nasaun presiza duni planu desenvolvimentu. Bancada FRETILIN mak kuaze semanan semanan iha nee fo hanoin ba maluk sira katak ita presiza ukun ho planu, ho programa, laos ho inventa deit ka mehi deit hanesan halo tiha iha tinna haat neebe governasaun de facto ida nee halau tiha ona.

Depois de selu dollar jutah ba jutah no tinan haat ba assesores no consultantes oioin, dudu lalais mai parlamentu nasional ba deputado sira neebe assesoria no konsultaria la iha atu hare lalais, aprova lalais, tamba tenke lori lalais ba Encontro Parseirus Desenvolvimentu neebe sei realisa iha semana nee nia laran.

Povo mos seidauk hatene lolos, tamba kampanha politika neebe halo iha sub-distritu hirak nakonu ho controlles kona ba se mak bele partisipa hodi bele husu perguntas no halo kritikas ba porgrama neebe Maun Bot ba apresenta ba sira. Hahu iha Baucau no Lospalos husik ema hotu atu bele husu tuir sira nia hakarak……maibe too ba distritu seluk tuir mai, sira neebe tau naran uluk deit no hakerek pergunta neebe atu husu mak bele. Nee mak konsulta publika ka.

Planu nee temik atu halau desenvolvimentu too tinan 2030. Entaun tamba sa mak la fo oportunidade ba sosiedade sivil atu halo estudu no komentariu ho diak? La halo konsulta ho partidus opozisaun de facto?

Bancada FRETILIN hakarak fo hanoin ba deputado sira hotu ita nia knaar tuir artigu 92 Constituisaun nian. Its nia knaar nudar deputados mak atu representa Timor oan hotu, no ita nia knaar atu fiskaliza governu ninia governasaun no ezekuasaun orsamentu. Laos atu halo deit tuir Maun Bot se se deit nia hakarak ka atu hare deit ba saida mak atu benefisia ita individualmente no pessoalmente.

Bancada FRETILIN hanoin katak doucmentu ida neebe importante tebes atu buka dalan neebe diak atu halau desenvolvimentu equitavel, ho justu, ba ita nia povo tomak, liliu sira neebe kiak liu no neebe fulan ba fulan sai kiak liu. Dokumentu ida hanesan ida nee merese duni, obriga duni ita nudar povo nia representante hodi tun ba base koalia ho povo rasik saida mak sira konkorda ka la konkorda kona ba dokumentu ida neebe foin haruka mai ita. Maibe bancada FRETILIN lakoi no sei la husik parlamentu ida nee sai karimbu ba Primeiru Ministru de facto ida nee nia mehi.

Tamba nee mak bancada FRETILIN ezigi katak PEDN baixa ba Kommissaun parlamentu nian hodi ida idak halo sira nia analisis no hatoo sira nia hanoin iha relatoriu kona ba impkatu iha sector idaidak.

Bancada FRETILIN iha certeza tomak katak dokumentu nee ita tenke hare hanesan resultadu servisu ema nian, labele iha tendensia tau hare hanesan Biblia Sagrada, maske balun iha duni tendensia atu konsidera nunee duni. Dokumentu nee iha falhansu barak neebe bancada FRETILIn no ema seluk identifika tiha ona. Lolos komissaun sira mak tur hare no halo rekomendasaun.

Se deputado seluk harakak sira bele aprova, no bancada FRETILIn pelo menus sei ba divulga saida mak la los, se la partisipa iha votasaun ida neebe precepitada liu ba resolsuasaun ka saida tan, no tuir mai mak sei divulga ba se mak hakarak vota lalais saida mak sira halo neebe la los, Depois imi mak hatan ba povo kona ba tamba sa mak aporva sem halo estudu didiak nudar sira nia representativu.

Maibe bancada FRETILIN hakarak temik buat balun hodi halo ita hotu hanoin tamba sa mak ita labele tau karimbu lalais deit.

Primeiru iha hanoin balun neebe planu nee basea ba, neebe la los. Ida deit mak ida nee. Planu nee baseadu todan liu ba industria mina rai no gas. Saida mak sei akontese se ita la hetan gas ka mina rai bot hanesan Bayu-Undan ka Greater Sunrise? Saida mak akontese se buat ruma akontese ba Greater Sunrise? Nee hatudu tendensia atu depende deit ba osan neebe seidauk tama.

Maibe dadus macro-economiku neebe iha relatoriu la los ona, ultrapassado ona no iha tendensia atu habosok ita kona ba inflasaun no ita nia ekonomia nia dependensia ba osan husi mina rai no gas.

Segundu mak nee. Planu saida mak la konsidera oinsa atu harii kampu servisu foun liliu ba jovem sira? Iha tinan 2023 ita bele iha joven 30,000 neebe atu sai husi eskola no buka servisu. Planu nee la iha porgrama concreto atu harii kampu servisu ba sira tamba investimentu neebe atu halo ba infraestruturas sei la harii kampu servisu barak. Ida nee ita hare tiha ona husi programa oleo pesado neebe halau too agora muda fali ba oleo seluk no rede eletrifikasaun. Ita hare ema husi liur mak mai servisu barak liu. Situasaun nee oinsa mak atu muda se la iha program concreto?

Bancada FRETILIN mos hare katak ita nia ema iha foho la iha fatin iha planu ida nee, liliu iha Ainaro no Aileu no Manatuto foho. Interior hanesan la iha fatin atu partisipa iha desnevolvimentu ida nee.

Bancada FRETILIN sei hatudu momos tamba sa mak planu ida nee nega povo foho, maibe laos ohin.

Lolos planu ida iha ema, povo iha nia klaran, laos iha nia sorin dok husi prosesu, dok husi partisipasaun iha desizaun, em vex de sai deit ema se se deit nia alat atu muda tun sae. Nee mak klaru liu, katak planu ida nee koalia barak kona ba povo maibe la tau povo iha prosesu nee nia klaran, hadok nia fali. Se bele mos halo alianasaun no marginalisa siar husi prosesu desenvolvimentu, liliu bainhira ita koalia kona ba agrikultura.

Iha ona evidensia barak iha mundu katak rain sira neebe iha mina rai no gas, diak liu sira porgrama atu sai husi industria ida nee. Maibe planu ida nee hatudu momos katak it abele sai fali vitima ba industria ida nee. La iha programa desenvolvimentu ekonomiku neebe kredivel iha planu ida nee, liliu ba industria seluk nebee it abele benefisia bainhira ita tama iha ASEAN. Visaun ba desenvolvimentu ekonomiku klot liu no la hatudu dalan atu ita bele sai husi dependensia husi mina rai no gas. Saida mak sei akontese iha tinan 20-30 bainhira gas ka mina rai la iha ona? Saida mak akontese se folin mina rai no gas monu makas tebes?

Ikus liu, planu ida nee temik kois deit kona ba tusan neebe governu iha planu hatama ita hotu iha laran. Planu ka programa atu selu ba osan barak neebe gasta nee atu halo nusa? Nee mos loron ruma ita sei bele diskuti ho ita nia povo klean no detalhadu liu tan.

Ita rona iha media buat barak kona ba planu ida nee hatudu se nia mehi. Balun dehan ida nee hatudu Sr PM de facto nia mehi, maibe balun dehan hatudu povo nia mehi. Maibe bancada FRETILIN seguru katak ida nee hatudu ema husi liur nia mehi tamba planu ida nee sei loke dalan atu ema husi liur mai lalais ho liman lais foti lalais povo nia osan; hanesan senhora ministra finansas de facto rasik hatete ba uma fukun ida nee, iha dollar ida neebe governu gasta, tujupulu sent mak ba liur tamba ita importa besik buat hotu husi liur. Problema ho PEDN nee estrategiku maibe estrategiku ba se? FRETILIN la fiar estrategiku ba povo nia desenvolvimentu.

Konciente konaba necesidade ita nian rain ba Plano Estrategico Desenvolvimento Nacional ida nebee reflecte ponto de vista no aspirações oinsa halao desenvolvimento ida nebee inklusivo sustentavel no dura ba tempu naruk.

Hanoin hakerek ona iha livro PED nebee governo de facto apresenta mai iha ne’e katak PED nudar pakote integrado ida nebee inklui politicas estrategicas, planos estrategicos rectoriais no guia de implementação.

Ém resumo PED estabelece saida maka tenke halo atu atingi visão coletiva povo TL to’o tinan 2030.

Bancada FRETILIN simu aspirações povo tomak nian konaba oinsa hatun kiak, ho infrastruturas nebe diak no promove cresimento ekonomico ida jusro no kualidade educação, saude no moris diak ba sidadaun hotu-hotu maibe Bancada FRETILIN kestiona oinsa transforma aspirações hirak ne’e ba iha plano ida hanesan ne’e, no nia konteudo plano ida ne’e hamosu perguntas maka barak liu do que fo resposta ba preokupações ema hotu nian.

Sr. presidente

Ikus liu Bancada FRETILIN husu atu submete PED ida ne’e ba procedimento normal PN tuir artigo 100 Regimento Parlamento Nacional hodi halao mos consulta klean no alargado nudar egigencia liu husi
audensias publicas ho:

§ Partidos politicos sira hotu

§ Sosiedade civil, igreja no confisões religiosos

§ Doadores e parceiros desenvolvimento

§ Funcionarios publicos, Academicos Timorenses. No seluk tan.

Consulta hanesan ne’e inportante tebes atu nune’e iha PED ida ne’ebe consensual no hetan legitimidade bot liu, no ikus hodi asegura participação no solidaridade iha implementação iha future.

-----------------------------


Deputadu Jose Teixeira

Tel. Mobile: +670 728 7080

Email: fretilin.media@gmail.com

Nenhum comentário: